Zadnjih godina, Falun Dafa Informativni Centar primjećuje nepromjenjiv i uznemirujući trend u međunarodnim izvještajima o Falun Gongu. Iako su izvještaji o temi povrede ljudskih prava kroz koja prolaze praktikanti postali sve precizniji i utemeljeniji na informiranim izvorima, termini koji se koriste u oslovljavanju same prakse su i dalje uvelike netočni, često upotrebljavajući pogrdne termine poput "sekta" ili "kult" koji proizlaze iz propagande Komunističke partije Kine.
Novinari igraju ključnu ulogu u modernom društvu, informirajući čitateljstvo svijeta u kojem žive i nadgledajući one koji su na pozicijama vlasti. Međutim, kada se izvršava neoprezno, novinarstvo također može dovesti do ozbiljnih posljedica. Ovaj učinak je povećan u okolnostima u kojima se ozbiljno narušavaju ljudska prava, posebno kada se uzme u obzir uloga koju propaganda često igra u dehumaniziranju žrtava nasilnog progona. U takvim situacijama, potreba za korištenjem primjerene terminologije ide iznad pitanja preciznosti medija ili političke ispravnosti. Ona uključuje realan utjecaj na ljudske živote – ili smrti.
Mi Vas stoga pozivamo da izdvojite par minuta Vašeg vremena i da pročitate sljedeće stranice analize vezane za prirodu Falun Gonga, kao i terminologiju koja se koristi u oslovljavanju istog. Nadamo se da će Vam ovo pomoći da budući izvještaji na tu temu budu što točniji, odgovorniji i informiraniji. Unaprijed Vam zahvaljujemo na pažnji i razmatranju ovog pitanja.
Zbog čega je to važno? Učinak medijskog oslovljavanja na događaje unutar Kine
U svakodnevnom životu, pojedinci širom Kine koji stupe u kontakt s Falun Gong praktikantima prisiljeni su donijeti odluke o pitanjima života ili smrti – hoće li prijaviti svog kolegu ili susjeda policiji, a to je često prvi korak da praktikant završi u zatvoru ili radnom logoru. Hoće li se usuditi kritizirati nasilnu politiku? Ako rade kao policajci, hoće li mučiti praktikanta?
Način na koji ovi pojedinci percipiraju Falun Gong praktikante nesumnjivo pridonosi tome kakvu će odluku oni donijeti. Zbog toga se Kineska komunistička partija – prateći slične modele državnih progona velikih dimenzija – služi propagandom kako bi ozloglasila one koji prakticiraju Falun Gong. Cilj im je pridobiti podršku naroda, dehumanizirati žtve zlostavljanja i opravdati neljudske mjere kojima se služe protiv njih.
2007. godine Amnesty International je skrenuo pažnju na ovaj problem izjavom: "Amnesty International upozorava da službena kampanja ozloglašavanja Falun Gonga od strane kineskih medija stvara okruženje mržnje naspram Falun Gong praktikanata u Kini te bi moglo potaknuti nasilje naspram istih."
Međunarodno potvrđivanje propagande koja prikazuje praktikante kao opasne ili nenormalne također može pogurati da odgovori na gore navedena pitanja krenu u krivom smjeru. Nekritičnim ponavljanjem netočnih informacija i klevete poput naziva "sekta" ili "kult", međunarodni mediji u osnovi pomažu u propagiranju – i izgleda kao da dokazuju autentičnost – neispravnog prezentiranja Falun Gonga, sa svim ozbiljnim rizicima koji se odnose na ljude unutar Kine.
Ovo postaje još važnijim u doba interneta. Kako medijski izvještaji o Falun Gongu od strane zapadnjačkih medija lako cirkuliraju kineskim web stranicama, oni mogu dodati vjerodostojnost partijskoj propagandi. Mnogi kinezi više poštivaju zapadnjačke medijske kuće nego kineske izvore zbog njihovog ugleda na polju profesionalizma i nezavisnosti. Rezultat pogrešnog oslovljavanja Falun Gonga je taj da će kinesko čitateljstvo onda puno lakše povjerovati u partijsku karakterizaciju praktikanata te će oni potencijalno sudjelovati u progonu. Za zapadnjačku publiku, takva vrsta prezentiranja ozbiljno narušava njihove napore da dobiju podršku za žrtve progona. To onda odstranjuje jedan od vrlo malog broja oblika zaštite koji su im na raspolaganju, jer nebrojeni slučajevi su pokazali da međunarodna osuda povreda ljudskih prava pomaže u ublaživanju državne represije.
Dalje u tekstu su navedena objašnjenja zbog čega su takvi termini netočni, zajedno sa analizom povijesti njihovog nastanka i kako su iskorišteni kao politički alat.
Što Falun Gong zapravo jest, a što nije?
Falun Gong je meditacijska i duhovna disciplina za samo-poboljšanje. To je tradicionalna kineska praksa Buddha škole, ali nije dio moderne religije budizma. U praksi, sastoji se od nekoliko ključnih elemenata:
- Izvođenje meditacije i četiri lagane vježbe koje nalikuju tai-chiu i koje su u kineskoj kulturi poznate kao "qigong". Sustav vježbi se temelji na razumijevanju ljudskog tijela sličnom onom u akupunkturi ili drugim oblicima kineske medicine, uključujući načine provođenja energije koji pridonose sveopćoj dobrobiti za čovjeka.
- Čitanje duhovnog učenja, prvenstveno ključnog teksta Zhuan Falun. U jezgri učenja su vrijednosti istinitosti, dobrodušnosti i tolerancije kao i shvaćanja da blisko praćenje ovih principa u mislima i ponašanju pomaže osobi da stekne smiren um, bolje fizičko zdravlje i duhovnu mudrost.
- Apliciranje tih vrijednosti u svakodnevnom životu u svrhu poboljšavanja moralnog karaktera, dok je osoba suočena sa svakodnevnim poteškoćama modernog života na poslu, kod kuće, u školi i sl. U ekstremnim uvjetima brutalnog progona, praktikanti i dalje apliciraju ove principe iz kojih proizlazi njihova dosljedna odanost nenasilju. Zaista, mnogi praktikanti koji su bili žrtve progona, apelirali su na gandijevski način da mučitelji prestanu sa zlostavljanjem ne samo u ime žrtava, nego i iz dobrodušnosti prema izvršiteljima u vjeri da će takva loša djela donijeti loše posljedice toj osobi.
- Praksa gledanja "unutar sebe" – promišljeno ispitivanje motivacija iza učinjenih djela – u svrhu identificiranja i rješavanja od sebičnih vezanosti, nezdravih i neumjerenih htijenja i frustracija, na taj način napredujući prema smirenijem, nesebičnijem stanju uma. Suprotno izvještajima nekih zapadnjačkih medija, vjerovanje u izvanzemaljce nema nikakve veze s temeljnim principima uvjerenja ili prakse Falun Gonga, takve tvrdnje su izvučene iz izoliranih, povremenih izjava gospodina Li Hongzhia i potpuno su izvađene iz konteksta. Razumijemo da naglašavanje takvih tema vodi do atraktivne priče, ali ozbiljno narušava karakter prakse i učenja gospodina Lia.
Iako je predstavljen javnosti 1992. godine u vremenu šireg procvata qigong praksi u Kini, Falun Gong se par tisuća godina u tajnosti prenosio, sa iskusnijh praktikanata na nove učenike. Falun Gong je tako dio azijske tradicije duhovnih praksi poznatih pod imenom "samokultiviranje", koje se također mogu naći u mnogim taoističkim, budističkim i konfucijskim praksama.
Falun Gong praktikanti unutar i izvan Kine su normalne, prijateljski raspoložene, obazrive i u mnogo slučajeva, vrlo visoko obrazovane osobe. Zapravo, jedna od indirektnih tragedija kampanje progona za kinesko društvo je "odljev mozgova" jer su milijuni talentiranih, poštenih i radišnih ljudi – uključujući one koji su do tada bili visoko pozicionirani čelnici u vladi ili vojsci – poslani u zatvore, pod prisilom ostali bez posla, osiromašeni i progonjeni zbog svojih uvjerenja.
Zbog čega kineska vlada naziva Falun Gong "zlim kultom"?
Mnoge novinske kuće često pišu da je Falun Gong "kao zli kult, zabranjen od strane KPK" 22. srpnja 1999. Takva izjava je netočna. Novinska izvješća tiskana u to vrijeme citiraju izjavu KPK da je Falun Gong zabranjen zbog toga što "ometa društveni red". Etiketa "zli kult" se pojavila tri mjeseca nakon početka progona, u listopadu 1999.
Opravdanje kojim se partija služila na početku zabrane se većinom vrtilo oko optužbi da je Falun Gong protiv vlade i da njegova učenja nisu u skladu s komunizmom. U članku iz Xinghua, kojeg je napisao urednik i koji je izašao tjedan dana nakon proglašenja zabrane, navedeno je, "Zapravo, principi tzv. istine, dobrodušnosti i tolerancije koje podučava gospodin Li Hongzhi nemaju nikakve sličnosti sa socijalističkim etičkim i kulturnim napretkom koji nastojimo postići."
Kada je primijenjena etiketa "kulta", to nije bio rezultat odmjerene analize, istraživačkih nalaza ili teološke rasprave. Također nije bila rezultat nezavisne procjene teologa, sociologa ili psihologa, iako mnogi partijski čelnici to sada pokušavaju prikazati na takav način.
Zapravo, to je bio politički pokret kojeg je isplanirao Jiang Zemin, tadašnji čelnik komunističke partije, koji je prema izvještaju Washington Posta iz 9. studenog 1999., "naredio da se Falun Gong označi "kultom" i onda podnio zahtjev da se donese zakon koji zabranjuje kultove." Ta etiketa se pojavila u vrijeme kada je kinesko društvo postajalo sve suosjećajnije naspram položaja u kojem se našao Falun Gong i u vrijeme rasta međunarodne kritike naspram partijskih postupaka protiv Falun Gonga. Unutar državnih granica, apliciranje etikete "kulta" je bilo namijenjeno kako bi sabotiralo simpatije javnosti prema Falun Gongu. Nadalje, bio je to pokušaj prebacivanja fokusa sa nezakonitih radnji partijske države na žrtve. Na kraju, to je bio pokušaj dehumaniziranja Falun Gonga, pripremajući put za još drastičnije povrede ljudskih prava.
No ta etiketa je imala još veći cilj izvan Kine – pridobiti anti-kultske stavove zapada na način koji bi mogao opravdati partijske zločine naspram Falun Gong praktikanata. Prema izvještaju iz Wall Street Journala, 14. veljače 2001. godine, Kineska komunistička partija je "entuzijastično prihvatila jezik i stavove zapadnjačkih anti - kultskih pokreta u svojoj propagandi protiv Falun Dafa ... (priključujući) se anti – kultskim pokretima kako bi opravdala progon."
Zapravo, sam engleski termin "kult" ili "zli kult" je izmanipulirani prijevod s kineskog jezika. Kao što navodi Amnesty International, kineski izraz "xiejiao" se točnije prevodi kao "heretična organizacija" ili heretično uvjerenje. Iz najmanje još jednog izvora, spominje se da je engleski prijevod "zli kult" donesen uz pomoć zapadnjačke PR agencije. Sastavljen je kako bi se nadovezao na strah od kultova na zapadu gdje su Falun Gong i qigong srodnici uvelike nepoznati i gdje bi se mogli prikazati u lošem svjetlu.
Na kraju, potrebno je pridati pažnju činjenici da su zapadnjački teolozi koji su pomno proučavali Falun Gong, poput Davida Ownbya, zamijetili da Falun Gong ne posjeduje karakteristike kulta. Ne postoji obožavanje vođe, ne naplaćuje se članarina, praktikanti se ne izoliraju iz društva, ne miješa se u njihove osobne živote, niti se podržava bilo kakva vrsta ponašanja koja bi mogla biti protuzakonita ili opasna. Takvi akademici su ga prepoznali kao novi vjerski pokret. Isto tako, široki krug međunarodnih aktera – uključujući posebne izvjestitelje Ujedinjenih Naroda, istaknute grupe za ljudska prava i demokratske vlade – iznova upućuju na to da je kampanja protiv Falun Gonga kampanja neopravdanog progona na temelju uvjerenja, a ne zakonita vladina politika rješavanja navodnih negativnih utjecaja na društvo. (Za detaljniju kompilaciju stručnih objašnjenja na temu zašto je Partija započela kampanju da iskorijeni Falun Gong, pogledajte: Korijeni Progona)
Uzimajući u obzir gore navedenu analizu, balansiran i odgovoran pristup novinarskom izvještavanju ne bi neupitno citirao kineske službene izjave da je Falun Gong "kult". Ako se i citira, načelo pravednosti zahtijeva i upućivanje na vjerodostojne neovisne promatrače koji su se jasno izjasnili da Falun Gong ne spada pod uobičajene definicije kulta i da se vlada služi tom etiketom kako bi ozloglasila grupu i opravdala partijsku kampanju da je uništi.
Što reći o terminu "sekta"?
Termin "sekta" je na sličan način netočan i problematičan kada se primjenjuje za Falun Gong. Ipak, kao kratka riječ, pogodan je izbor za naslove i stoga je, iako netočna, najčešće citirana etiketa grupe. Taj termin poglavito iskrivljuje porijeklo prakse. Kao što navodi Ian Johnson iz Wall Street Journala, koji je dobio Pulitzerovu nagradu za njegove izvještaje o Falun Gongu u Kini: "sektom se uobičajeno smatraju ogranci postojeće religije. Međutim, Falun Gong to nije."
Štoviše, sporedna značenja termina "sekta" služe kako bi stvorila psihološku distancu između čitatelja i grupe oslovljene na takav način. Primjenjivanje takvog termina za Falun Gong marginalizira i trivijalizira grupu. Falun Gong trenutno prakticiraju milijuni u više od 80 zemalja. Prema izvještajima zapadnjačkih medija, anketa kineske vlade je procijenila da je, rane 1999., više od 70 milijuna ljudi prakticiralo Falun Gong, broj koji je veći od članstva Komunističke partije i znatno veći od mnogih svjetskih religija, uključujući židovsku i bahajsku vjeru. U to vrijeme, Falun Gong nije bio marginalni pokret u Kini, niti je danas, u međunarodnim krugovima, marginalni pokret poput sekte.
U zaključku, Falun Gong je disciplina temeljena na duhovnim razumijevanjima, ali nije dio niti jedne matične religije. To je "duhovna praksa", "meditacijska praksa za duh i tijelo" i zaslužuje da je se oslovljava kao takvu u izvještajima.
Još jednom Vam zahvaljujemo na pažnji.